Tổng Hợp

“IZGUBILI SMO GENERACIJE U ČEKAONICI EVROPE” Kako su ucene Bugarske dovele do toga da Severna Makedonija postane GROBLJE EU IDEALA

“Nije li pitanje ko ste i kojim jezikom pričate pitanje samo za ljude kojih se to i tiče i samo i isključivo njih?” kaže ogorčeno Nikola Dmitrov, ministar spoljnih poslova Severne Makedonije, kada govori o ucenama Bugarske povodom pitanja makedonskog jezika.

Naime, za Bugarsku, Severna Makedonija ne zaslužuje da bude članica EU i to se neće promeniti… osim ukoliko vlasti u Severnoj Makedoniji ne priznaju da jezik koji se službeno koristi u toj zemlji nije makedonski već – bugarski.

I sve dok to ne priznaju, dalje integracije u EU neće biti moguće zbog bugarskog veta.

Koliko god ova situacija delovala apsurdna, to je noćna mora u kojoj se rukovodstvo Severne Makedonije nalazi od 2020. godine – piše “Euronjuz”.

Sa jedne strane je tu Bugarska, koja je članica EU od 2007. a sa druge narod Severne Makedonije koji je vrlo razočaran zakočenim integracijama, iako je popularnost EU možda najveća upravo u Severnoj Makedoniji. Brisel je nemoćan da otkoči proces integracije pošto Bugarska koristi svoje pravo veta – i na tome se vide fatalne mane u procesu pridruživanju EU.

Severna Makedonija i Bugarska su kroz istoriju imale uspone i padove u svojim odnosima, ali okolnosti oko veta Bugarske, i to malo pošto je Severna Makedonija rešila svoj spor sa Grčkom, u Skoplju se vide vrlo problematične i kao atak na makedonski identitet. U Bugarskoj, pitanje makedonskog jezika obilato koriste populisti.

Bugarska ne želi da skine veto što sprečava Skoplje da nastavi EU integracije

Negiranje prava na jezik

Negiranje bugarske političke elite prava Makedonaca da pričaju na svom sopstvenom jeziku i uslovljavanje daljih integracija u EU priznanjem da je makedonski samo varijanta bugarskog jezika je iznenadilo mnoge neupućene u odnose između ove dve južnoslovenske zemlje.

Bugarska, punopravna članica EU od 2007. ne želi da popusti i Severnoj Makedoniji dozvoli dalje integracije u evropsku zajednicu, iako su ostale članice Evropske unije odavno dale zeleno svetlo za nastavak pregovora. Zbog tog razloga Severna Makedonija ne može da se pomakne od 2020.

Taj slučaj pokazuju više nego išta dubinu krize u EU koja ne može da privoli svoje članice da povuku ili stave veto na određene odluke, makar sve ostale bile za to.

– Bugarsko dovođenje u pitanje prava Makedonije da definiše sopstveni identitet i istoriju samo će stvoriti ogorčenost u jednoj od država najlojalnijih idejama EU – rekao je Nikola Dimitrov, ministar spoljnih poslova Severne Makedonije i glavni pregovarač ove zemlje sa EU.

On je rekao da je Severna Makedonija “izgubila generacije” u čekaonici EU i da dok EU sa jedne strane podržava jezičku i kulturnu raznolikost, a da Bugarska to odriče Severnoj Makedoniji.

– Da li je osporavanje makedonskog jezika u skladu sa politikom EU? Zar Evropa ne bi trebalo da bude kontinent gde se podržava jezička i kulturna raznolikost i gde se sve nacije uvažavaju jednako, sa poštovanjem?

Muke sa imenom

Ovo nije jedini problem sa kojim se Severna Makedonija suočavala tokom svoj prošlosti.

Od dobijanja nezavisnosti, pa do 2018. Severna Makedonija se sporila sa Grčkom, koja je osporavala i samo ime zemlje i tvrdila da je jedina Makedonija jedna od severnih provincija u sastavu Grčke i da sadašnji Makedonci, kao Sloveni, nemaju nikakva prava na makedonsko ime.

Xem Thêm :   Hàm if trong excel: Cách sử dụng đơn giản [Hướng dẫn bài tập]

Xem thêm :  Các lệnh phím tắt trong Corel Draw sử dụng thường xuyên nhất !

Ovaj problem je bio aktuelan dugih 11 godina i Grčka je, kao i Bugarska sada, koristila veto ne bi li zaustavila Severnu Makedoniju na njenom evropskom putu što je shvaćeno kao vid ucene.

Severna Makedonija je na kraju pristala na promenu imena 2018. i odmah zatim potpisala Dogovor iz Prespe, mada je javnost bila nezadovoljna postignutim dogovorom.

Međutim, po mišljenju Dimitrova, izgubljeno je dragoceno vreme, koje neće moći da bude nadoknađeno.

– Počeli smo naš evropski put posle Slovenije i pre Hrvatske. Obe su postale članice EU podavno dok se mi mučimo da otvorimo i pristupne pregovore.

Za njega je najveća ironija da tek što su rešili jedan gorući problem – pojavio se novi, koji je možda još veći.

– Sa Dogovorom iz Prespe smo rešili jedan problem. I taman kad smo pomislili da je mukama kraj, još jedna prepreka se pojavila.

Severna Makedonija, ipak ne želi da odustane od evropskog puta.

– Ako u Bugarskoj ima političke volje, mislim da mi možemo da nađemo evropsko rešenje, koje neće uticati na prijateljstvo koje postoji između Severne Makedonije i Bugarske. Ipak, tu je to “ako”. Mi smo uradili što smo mogli, sada je red na Bugarsku – kaže on.

Dimitrov je ipak odlučan u tome da neće pristati na to da ukinu svoj jezik – ni po koju cenu, pa čak i cenu EU integracija.

– Ako uslov za ulazak u EU bude da se odreknemo našeg maternjeg jezika – u tom slučaju nećemo pristati na tako nešto. Onda EU nije ono što smo se nadali da jeste.

Neočekivani udar

Bugarski zahtev došao je iznenada, i bez najave. Bugarska nije iznela svoj zahtev na početku evropskog puta Severne Makedonije, već je čekala godinama i godinama, dok nije iznela svoj zahtev pred članice EU. Bugari zahtevaju da se makedonski smatra ne posebnim jezikom već regionalnom varijantom bugarskog jezika. I da bi pokazali koliko su ozbiljni, odmah zatim Bugarska je stavila veto na evropske integracije Severne Makedonije.

Ministar spoljnih poslova Bugarske Rumen Aleksandrov je pokušao da bude diplomatičan i u svojoj izjavi 22. juna ove godine je rekao da je Bugarska ” otvorena za konstruktivni dijalog”, ne bi li se “našlo rešenje prihvatljo za obe strane”.

Međutim, Rumen Radev, presednik Bugarske bio je mnogo oštriji, nekoliko dana kasnije prilikom sastanka šefova država članica EU.

Foto: Ustupljene fotografije

Rumen Radev

– Ne možemo da kažemo da za dalje razgovore dok naš sused krade deo bugarske istorije.

Ono što ne ide na ruku Severnoj Makedoniji je i to što se Bugarska nalazi u postoizbornim kalkulacijama i sve dok se političke prilike tamo ne raščiste i ne bude formirana nova vlada, veto neće biti skinut.

Međutim, mala je šansa da će čak i formiranje nove bugarske vlade označiti kraj muka za Severnu Makedoniju.

Nacionalističke snage su jake u Bugarskoj i iz te zemlje je dolazila uglavnom oštra retorika.

Tako je Karakačanov, istaknuti bugarski nacionalista, otišao toliko daleko da je pretio da će poslati vojni kontingent u Severnu Makedoniju da skine sve spomen ploče kojim se obleležava okupacija Makedonije od strane Bugarskih fašista u Drugom svetskom ratu. Istorija se ovde, kao ni u ostatku Balkana ne smatra delom prošlosti već je vrlo “živa”

Xem Thêm :   Trọn bộ hợp âm Ukulele cơ bản & nâng cao cho người mới bắt đầu [2021]

Xem thêm :  Phương vị quý nhân là gì? cách xem phương vị cho người mệnh kim

Okupacija ili oslobođenje

Današnji problemi između Bugarske i Severne Makedonije vuku svoje korene iz perioda Drugog svetskog rata, kada je Bugarska okupirala Severnu Makedoniju i delove juga Srbije.

Bugarska je želela teritoriju Severne Makedonije još pre Prvog Balkanskog rata i ušla je u Drugi Balkanski rat ne bi li došla do nje, a prvi put je okupirala celu Severnu Makedoniju tokom Prvog svetskog rata.

Kraljevina Jugoslavija je tokom rata teritoriju Severne Makedonije uvrstila u teritoriju Vardarske banovine, potiskujući i makedonsko ime, tako da je po slomu Jugoslavije, bugarska vojska dočekana sa simpatijama, ali da su posle nekog vremena Makedonci pod vođstvom komunista krenuli da se bune protiv bugarske okupacije, tokom koje je vršena bugarizacija Makedonaca.

U Titovoj Jugoslaviji, Makedonija je po prvi put imala zaokruženu teritoriju i ime, kodifikovan jezik a komunističke vlasti su pomogle i stvaranje nezavisne Makedonske pravoslavne crkve.

Bugarska se pak našla u sovjetskoj sferi uticaja i postala je deo Varšavskog pakta a kako je Tito okrenuo leđa Staljinu, Bugarska je prema SFRJ imala neprijateljski stav.

Foto: Profimedia

Tita Bugari optužuju da je namerno stvorio makedonski jezik da bi umanjio uticaj Bugarske

Po raspadu SFRJ i dobijanju nezavisnosti Severna Makedonija je uspostavila odnose sa Bugarskom, koja je bila prva država u svetu koja ju je zvanično priznala.

Ipak, u Bugarskoj su se pojavile tvrdnje da je makedonski identitet i jezik veštački i prozivod Titove težnje da umanji uticaj Bugarske.

Severna Makedonija je 2017. potpisala sporazum sa Bugarskom o dobrosusedskim odnosima, a sporazum je podrazumevao i rad zajedničke komisije istroičara koje bi radila na određenim spornim pitanjima i na taj način dovela do pomirenja i boljeg razumevanja dve nacije.

Makedonski istoričar Petar Todorov, član komisije kaže da je rad komisije zakočio zbog suprostavljenih gledišta.

– Naš princip od početka je da izađemo sa sugestijama za dve vlade šta je najbitnije za oba društva

Prema njemu, Bugari su insistirali samo na onom šta je bitno za njihovo društvo.

– Ne možemo da prihvatimo takva rešenja, pošto nisu zasnovana na zajeničkom dogovoru i samo će stvoriti nove probleme u međusobnim odnosima.

On kaže da su Bugari jako osetljivi na pitanje njihove uloge u Drugom svetskom ratu.

– Bugarska je jako osetljiva na predstavljanje Bugarske kao fašističkog okupatora. Verujem da je to unutrašnji problem bugarskog društva, i oni moraju da otvoreno i samokritično diskutuju o kolaboraciji sa fašistima u Drugom svetskom ratu.

Po Todorovu, suština pomirenja je “kritičko sagledavanje prošlosti” a da pokušaj da se istina potisne dovodi do problema.

– Suština pomirenja, bilo između različitih zemalja bilo unutar jednog društva, je kritičko sagledavanje prošlosti. A ako pokušate da to prikrijete, da zaboravite, onda je to proces koji će dovesti do propasti – direktan je Todorov.

On takođe ukazuje na jedan fenomen koji se javio posle pada Berlinskog zida – preterane kritike socijalizma u bivšim komunističkim državama.

– Posle kraha komunizma u Evropi, antikomunistički pokret koji se pojavio vrlo je kritičan prema socijalizmu.

U bivšim komunističkim zemljama, koje su želele da budu prihvaćene od strane Zapada, fašizam i komunizam se izjednačavaju – što je opasan trend pošto se tako seje seme istorijskog revanzionizma, koji teži da minimalizuje zločine nacista i fašista.

Parlament EU je 2009. doneo rezoluciju kojom se osuđuju svi totalitarni režimi u prošlom veku. Na taj način se komunizam izjednačio sa fašizmom i nacizmom.

Xem Thêm :   Bình Dương: Giá xe máy mới 100% các dòng giảm mạnh giữa năm. LH: em Linh Mai Phương Thảo 0964528728

Xem thêm :  Tổng Hợp Những Câu Đố Mẹo Vui Mẹo Có Đáp Án, Tổng Hợp Những Câu Đố Vui Và Hài Hước Có Đáp Án

– Mislim da to ohrabruje desničarske pokrete da se obračunavaju sa socijalizmom, dok se relativizuju svi zločini počinjemi u Drugom svetskom ratu – pojašnjava Todorov.

Komunistička ili fašistička prošlost ili oboje uticali su na proces EU integracije, koja je bila čisto birokratski proces u prošlosti.

Todorov kritikuje političare koji su sebi uzeli za pravo da menjaju prošlost i određuju šta je istina a šta laž.

– Njihova dužnost je da stvore uslove za naš rad a ne da sami interpretiraju istoriju i određuju šta je istina a šta ne – odlučan je Todorov.

Za Sašu Ordanoskog, analitičara i novinara, Bugarski veto je samo nastavak borbe za Severnu Makedoniju, onosno simbolično “srce Balkana”.

– Takmičenje između Srbije, Bugarske i Grčke ko će vladati nad Severnom Makedonijom je simboličlna bitka za “Srce Balkana”. Nije ovo prvi put da se to dešava – jer ko kontroliše Severnu Makedoniju, dominiraće Balkanom.

Za Severnu Makedoniju, problem koji joj je pravila Grčka nije tako opasan kao problem koji joj pravi Bugarska pošto Grčka nije osporavala sam jezik već samo ime.

I zato je taj problem toliko bitan za Severnu Makedoniju.

Neizvesno rešenje problema

Za Dimitara Bečeva, člana Atlantskog saveta, pitanje makedonskog jezika se poteže zato što populisti u Bugarskoj žele da ga iskoriste za dobijanje političkih poena.

Zapravo, prema njemu, mnogo Bugara zaista veruje da je makedonski u stvari, bugarski.

Zato, prema njegovom mišljenju Bugarska neće žuriti sa rešenjem ovog problema.

– Svi shvataju da je to vruć krompir, pa neće da žure sa rešavanjem ovog problema. A to je loše za Severnu Makedoniju.

On naglašava da je problem što će Bojko Borisov, sasvim sigurno da ostane bez vlasti tako da on neće rešavati problem koji je počeo u njegovo doba.

Foto: LUDOVIC MARIN / EPA;

Bojko Borisov

Bečev kaže da malo ko u EU razume način na koji Borisov radi – on stvara problem a onda ga i rešava, tako što najpre sebe stavi u prvi plan, kao jedini čovek koji može da reši problem.

Pošto je njegova partija doživela debakl na izborima, teško da će Borisov moći da učestvuje u rešavanju ovog problema – a to je problem.

– Niko na bugarskoj strani neće da se prihvati ovoga, pošto je za ovo pitanje vezan rizik. Mi smo taoci ovog problema – pesimističan je Bečev.

Za Ordanovskog, pak, porazno je što će potez Bugara da utiče na promene u javnosti koje se tiču evropskih ideja.

– Mnogi kažu da mi moramo da odustanemo od EU. Kažu i da će naš ulazak biti preskup. Sramota je da su nas Bugari doveli u ovakvu situaciju.

U pitanju nije više ni ugled Bugarske već i ideje EU.

– EU je trebalo da bude odgovor na probleme koji su mučili Evropu stotinama godina. EU je trebala da rešava probleme, da svi budemo deo velike porodice, bez granica i da delimo naša iskustva i kulture. Ali primena tih ideja je nemoguća ni zbog koga drugog nego zbog samih Evropljana – završava on.

U svakom slučaju, pred Severnom Makedonijom je neizvestan put i kao u priči o tamnom vilajetu, šta god odlučili – izvesno je da će se kajati.

Xem thêm bài viết thuộc chuyên mục: Kiến Thức Chung

Xem thêm bài viết thuộc chuyên mục: Tổng Hợp

Related Articles

Trả lời

Email của bạn sẽ không được hiển thị công khai. Các trường bắt buộc được đánh dấu *

Back to top button